Nauta Lamjana, Kali – Kratka povijest propasti 3.dio

Švicarski fond Jupiter Adria kupio brodogradilište sa planom prenamjene koncesije. Promijenjen Zakon o pomorskom dobru uz "dogovor na visokoj razini".
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

< prethodni nastavak                                                                     < 1. dio     < 2. dio     3. dio

Izmjene i dopune  Zakona o pomorskom dobru

Dakle taj švicarski fond bi kupio brodogradilište, ali ipak je to pomorsko dobro i prema važećim zakonima tu se ne može raditi ništa za turizam odnosno prodaju. Oni znaju za “dogovor na visokoj razini”, ali to je samo usmeno, nema ništa crno na bijelo.

Hrvatski Sabor 2xI to se da riješiti. Dana 15.12.2006. počinje zadnje zasjedanje Sabora Republike Hrvatske u toj godini. Između desetak ostalih izmjena i dopuna zakona na dnevnom redu je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. U članku 4. navedena je slijedeća izmjena, citat:

“U slučaju promjene namjene prostora koje je obuhvaćeno koncesijom, promjenom dokumenata prostornog uređenja, ovlaštenik koncesije može zatražiti promjenu namjene koncesije u kojem slučaju davatelj koncesije može odlučiti o izmjeni odluke o koncesiji te utvrditi nove uvjete, opseg i obuhvat korištenja pomorskog dobra”

završen citat. Pojednostavljeno rečeno: ako se promijeni lokani prostorni plan onda Vlada RH u skladu s tom promjenom može prenamijeniti prostor (u našem slučaju s brodograđevne namjene u turističko – apartmansku namjenu). Ova izmjena otvara prostor za sve moguće kombinacije na pomorskom dobru.

Švicarski fond Jupiter Adria kupuje brodogradilište

jupiter adria 1Nije trebalo dugo čekati, već 21.12.2006. je objavljeno u medijima da je Banka prodala brodogradilište Nauta Lamjana za 10 milijuna eura investicijskom fondu sa sjedištem u Švicarskoj. Valja obratiti pažnju na bitan detalj. Zasjedanje Sabora počelo je 15.12.2006. Spomenuta izmjena zakona izglasana je taj dan ili dan dva poslije. Objava u Narodnim novinama bila je 27.12.2006., a kupoprodaja brodogradilišta je u medijima obznanjena 21.12.2006. Znači da je kupoprodaja obavljena odmah po donošenju izmjena zakona, a prije objave u Narodnim novinama. To navodi na zaključak da su Banka i Investicijski fond imali nekoga “unutra” i direktno imali uvid u sve faze izmjene zakona, te netko neupućen i nedobronamjeran može pomisliti da je i pisan za njih, po njihovoj narudžbi. Lako moguće da je tako, ali nažalost nije izmijenjeno samo za njih već i za druge lešinare Lijepe naše.

Jer ako netko godinu dana obilazi oko brodogradilišta kao mačak oko vruće kaše, a onda ga, promptno po donošenju izmjena zakona, kupi to je u najmanju ruku sumnjivo. Tih dana na internetu je objavljeno da je taj švicarski fond samo ispostava istoimenog matičnog fonda sa Bermudskih otoka, “off shore” raja gdje se ne pita za porijeklo novca. Objavljeno je da je taj fond početkom prosinca 2006. godine dokapitaliziran privatnom investicijom od sto milijuna USD, te da nakon toga ima kapital od 120 milijuna USD.

Banka je završila svoju misiju, izvukla je uloženi novac i debelo zaradila (prema informacijama iznutra ukupno je naplaćeno 11 milijuna eura, 3 milijuna eura čiste zarade banci). I to bez novca od prodaje doka kojemu se izgubio trag.

Kampanja za prenamjenu koncesije

Sada investicijski fond mora izvući uloženi novac i zaraditi. Investicijski fond mora nastaviti s uništavanjem proizvodnje i radnih mjesta tamo gdje je banka stala. Prva stvar koju je novi vlasnik – fond htio potvrditi je ono što je navodno “dogovoreno na visokoj razini“.

MINISTARSTVO MORA3Stoga su se početkom 2007. godine u Ministarstvo pomorstva prometa i veza uputili predstavnik fonda – Englez i tadašnji direktor brodogradilišta, sudionik prvog sastanka na visokoj razini. Prema našim informacijama primio ih je visoki dužnosnik Ministarstva. Izložili su zbog čega su došli – prenamjena brodogradilišta u turističku – građevinsku zonu i podsjetili su da je tako bilo dogovoreno. Englez je nastupio (očito s reliktima imperijalnog stila) bahato, prijeteći da se to mora napraviti, jer je obećano, inače će Investicijski fond tužiti Hrvatsku. Ovo je toliko razljutilo sugovornika u Ministarstvu da ne samo da nije obećao ništa, već ih je izbacio iz ureda, pokazavši ipak da Hrvatska nije toliko “banana” država koliko oni zamišljaju.

Lobiranje kod lokalnih vlasti Općine Kali

grb kali 9Kad su shvatili da ne ide direktno preko Ministarstva, odlučili su se okrenuti lokalnoj vlasti. Bilo im je jasno da treba slijediti netom izglasane Izmjene i dopune zakona o pomorskom dobru. Najprije treba obraditi lokalnu vlast da izmjeni prostorni plan. Kao što su konkvistadori uvjeravali Indijance da su staklene perle vrednije od zlata tako su ti suvremeni konkvistadori uvjeravali lokalnu vlast da su apartmani bolji od brodogradilišta. Obećavali su Općini Kali brda i doline, ako prenamjene prostor brodogradilišta. Valja spomenuti kao bizarnost, da su se čelnici općine s ponosom hvalili (pred županom i predstavnicima drugih općina) da će im Investicijski fond u Kalima napraviti “Akademiju za batlere”. Prevedeno -školu za sluge.

Da bi shvatili koliki je to nazadak moramo opet podsjetiti na tvornicu dizalica koja je bila u krugu brodogradilišta, pa je otjerana u Sloveniju. Ta tvornica se nastavila razvijati. U Lamjani je proizvodila dvije dizalice tjedno, a sad proizvodi dvije dizalice dnevno. Upeterostručila je proizvodnju, broj radnika i prihod. Proširila je proizvodni program i sad radi i dizalice za naftne platforme. A mi smo od jedne sofisticirane visoko profitabilne industrije došli na to da smo ponosni što ćemo biti nečiji “batleri” odnosno sluge.

Izrada detaljnog plana uređenja za Lamjanu

Uglavnom, s općinom je dogovorena izrada detaljnog plana uređenja za prostor brodogradilišta. Plan je izradila tvrtka iz Splita, a u potpunosti ga je financirao Investicijski fond. Jasno je da onaj tko plaća i diktira što će biti u planu. Kako domaći arhitekti ne bi puno lutali gazde iz fonda su im servirale predložak kojega se moraju držati, napravljen u Engleskoj (vidi prilog). U tom novom planu su, po želji financijera plana, na prostoru brodogradilišta ucrtani apartmani, trgovine, marina, hotel itd. .

Podsjećamo, radi se o području luke posebne namjene od državnog značaja, pod koncesijom za brodograđevnu djelatnost. Najvredniji dio brodogradilišta – opremna obala dužine 320 m, dubine uz nju 8 m, ovim planom je potpuno devastirana, uništena – izvan funkcije. Opremna obala nije kao javno pomorsko dobro ušla u pretvorbu i privatizaciju, te Investicijski fond nije vlasnik, već je vlasnik Republika Hrvatska. Radi se o najvećem i najvrednijem infrastrukturnom lučkom objektu na svim hrvatskim otocima. Upravo zahvaljujući toj opremnoj obali naftne platforme mogu doći prilikom remonta skroz uz obalu (u Lencu ostaju izvan brodogradilišta), što uvelike olakšava remont. Zbog toga su platforme (uglavnom američke) dolazile u Lamjanu. Na remontu platforme angažirano je bilo stotinjak radnika brodogradilišta i od 500 do 1000 kooperanata, a prosječno je u Hrvatskoj ostajalo od 25 do 30 milijuna USD! Čisti izvoz u Ameriku. Što to Hrvatska izvozi u Ameriku u tolikom iznosu?

Javna rasprava i protivljenje radnika

lamjana radnici 7Plan je izrađen i krenulo se u proceduru usvajanja: javna rasprava, uvid, primjedbe itd…. Radnici su se usprotivili ovakvom planu realizacijom kojega bi ostali bez kruha. Reagirali su i sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji dali primjedbe na taj plan. Dokazivali su da je crtanje ovakvog plana potpuno suluda zamisao i predstavlja pokušaj uništavanja vitalne državne infrastrukture i podrivanje državnih interesa. Usporedili su to sa tunelom Sveti Rok –  da koncesionar tog tunela odluči zatvoriti taj tunel i pretvoriti ga u uzgajalište gljiva ili vinski podrum. Ili da koncesionar zadarskog aerodroma odluči preorati aerodrom i posaditi breskve, jer je to isplativije. Ovi neoborivi argumenti radnika su uvaženi i nadležne institucije su odbacile ovakav plan.

Povratak rješenju na visokoj razini

Naravno da ovo nije pokolebalo čelnike Investicijskog fonda. Nisu očekivali poteškoće u ovoj fazi. Očito su olako prišli problemu. Potreban je ozbiljniji pristup i stvari treba rješavati na višoj razini. Prva stvar koju su odlučili je da izmjenu prostornog plana neće više povjeravati provincijskim arhitektima. Treba angažirati vrhunske arhitekte iz Zagreba, autoritete u struci i po mogućnosti bliske vladajućim strukturama i ministarstvima.

arhitektonski fakultet 1Takva osoba je brzo pronađena. Za izradu Izmjena i dopuna prostornog plana Općine Kali angažiran je Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Na čelu tima je profesor J.. Znakovito je da prostorni plan jedne male otočke općine radi vrhunski autoritet na polju urbanizma. Znači da je i zadatak vrlo zahtjevan, puno zakona treba izigrati, puno toga pomesti pod tepih kako bi se ostvarilo ono što je Investicijski fond zamislio. Neshvatljivo je da jedan sveučilišni profesor, državni službenik koji plaću prima iz državnog proračuna predvodi projekt koji podriva tu istu državu. Izrađuje projekt po diktatu privatnih investitora, kojim se uništava proizvodnja, a radnici – poreski obveznici koji pune proračun i daju mu plaću, realizacijom takvog  projekta ostaju bez posla. Izdaja.

Ali nije profesor jedini. Tužno je za ovu zemlju što je jedan od glavnih menadžera Investicijskog fonda gospodin G.F. , hrvatski kralj igračaka, bivši ministar gospodarstva, a sada u službi protiv hrvatskog gospodarstva.

Nastavlja se …

Komentari:

  1. Božo Lisica
    21.03.2013 u 09:42

    Tipični miris korupcije. Kupuju zemlju sa unaprid dogovorenom prenamjenon. Najgore je to ća se i zakoni minjaju po diktatu nekih ljudi. Ma ni Jupiter Adria ništa kriv, nego oni ća in to daju a siguro ne na lipe oči.

  2. Saborski pituri
    21.03.2013 u 10:24

    I da neće država propasti. Zakoni minjaju da bi kesu napunili i briga ih ća judi ostaju bez posla. Pomorsko dobro mora biti u svrhi mora ne apartmani. Na njemu se ziđu rive, luke, škveri i slično. Zašto apartmani ne ziđu u turističkim zonama ka ća je Prkljug, a ne na pomorskom dobru.

  3. @Sabor
    21.03.2013 u 10:32

    Zato što je ovo jeftino i zato što se brzo vraća uloženo. Osin toga di ćeš bolje zarade od promjene prostornog plana. Rupe u zakonu se namjerno rade da bi močnici profitirali.

  4. Prodane duše
    21.03.2013 u 11:14

    Akademija za batlere i sobarice, to su nam namjenili naši političari. Sluge u vlastitoj domovini, sram vas bilo. Ća je to budućnost naše dice.

  5. Bez duše
    21.03.2013 u 14:54

    Njih nije briga ni za koga osim za sebe. Domovina im je strani pojam ili nešto posprdno jer nebi novce držali u stranim bankama. Po njima Hrvatska treba biti zemlja 200 bogatih koji će također biti sluge ali svijetskog kapitala. Novac drže u Lihtenštajnu i sličnim mjestima što opet govori o njima samima.

  6. Bermudi
    22.03.2013 u 11:00

    Još malo pa će Ugljan postati dio Bermudskih otoka. Zašto ne zabranu te off shore tvrtke.

  7. Proizvodnja
    22.03.2013 u 21:25

    Mi smo licemjerna nacija koja govori jadno a radi drugo. Svi se kunu u proizvodnju a bavili bi se trgovinom. Uništit gotovo brodogradilište je sve samo ne pametno.

  8. Pitagora
    22.03.2013 u 21:32

    “Život je nalik na Olimpijske igre: jedni trguju, drugi gledaju, treći se bore.”

  9. Sokrat > o zakonima
    22.03.2013 u 22:09

    Što u slučaju korumpiranih političara koji zakon mijenjaju radi samo svoje koristi? Tko i kako može odrediti da to nije pravda?
    Sokrat je smatrao da postoje vrline veće od zakona. Takve vrline prema Sokratu proizlaze iz same čovjekove naravi. Postavi li se čovjeku pravilno pitanje, on će sam doći do ispravnog odgovora i pronaći istinu koju nikakva većina ne može poništiti. Sokrat vjeruje da se pravda ne dobiva zbrajanjem, već je trajna i nepromjenjiva.
    Narode trgni se!

  10. Severina
    30.03.2013 u 21:47

    Interesantno kako se u planovima sve prikazuje u zeleno-plavo i na neki način manipulira ljudima. Sve izgleda nekako nevino i prirodno. Garantiram da bi za jedno desetak godina sve ovo bilo izvan pomorskog dobra i privatizirano. Zašto kupovati zemlju kad imaš pomorsko dobro.
    Kako bi to Josip Matanović bivši direktor HFP-a rekao nisi lud da kupuješ zemlju uzmi pravo građenja pa ćeš lako…

  11. Re:Sokrat
    01.04.2013 u 14:07

    Sokrat je govorio o zaglupljenim masama i teroru većine, ali mi imamo problem terora manjine. Demokratska većina ne postoji, narod je pasivan i bez ikakvog osjećaja za zajednicu. Svatko gleda svoj uski interes i šuti sve dok njemu ne počme goriti pod nogama. Sebičnost je zavladala svijetom, a demokracija je samo lažno pokriće.

  12. Hotel Jaz
    02.04.2013 u 10:55

    Ja se sičan kad su govorili o hotelu na nasipu u jazu. Sve je bilo isplanirano i tribalo se spojiti sa Fainovom kućon. Nisan zno da je toliko inspekcije bilo u Sutomišćici a i kako bi kad svi muču.

  13. Jupiter Adria
    05.04.2013 u 09:37

    Tko je pravi vlasnik Jupiter Adrie. Bermudski otoci, off shore i slična sranja su samo maska za naivce.

  14. @jupiter adria ?????
    05.04.2013 u 10:09

    U prvu si. danas je u novinama izašlo da su otkrili vlasnike tih fondova i da ima onih iz hrvacke. najviše ih ima na Britanskim Djevičanskim otocima. ovde kod nas najviše posluju fondovi iz Engleske čiji su vlasnici sa ovih tajnih računa.
    Jupiter Adria, Cubus Lux …

  15. Litenštajn
    05.04.2013 u 10:27

    Je ima Kalmeta ki račun tamo. Ka će to objavi baš me zanimo.
    Govoru da Zrilić ima računi u Liteštajnu i da su naši političari namo hodili sa vrićon punon šoldi. Ki zno kako će to ispasti na kraju.

  16. Ante
    11.04.2013 u 18:06

    Kalmeta drzi lovu ispod kusina

  17. Baron Trenk
    11.04.2013 u 21:25

    Zašto nitko ne spominje Grofa. On sudjeluje u svim Općinskim natječajima i ako je tko blizak sa načelnikom onda je to on. Postao je vlasnik pola Z poluotoka i sada se prebacio na otok. Preški Konzum je njegova nekretnina na kojoj je dobro zaradio ili će zaraditi. Treba vidjeti od kuda idu sve ideje o općinskim investicijama i tko sve to gura.

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezno popuniti označena polja *

*

*