Nauta Lamjana, Kali – Kratka povijest propasti 1.dio

U srpnju 2000. godine Hrvatski fond za privatizaciju prodaje većinski paket dionica brodogradilišta, pod posebnim uvjetima, za jednu kunu, poznatom stranom Poduzetniku.
Lamjana2b

Osnivanje i razvoj brodogradilišta

Brodogradilište Nauta Lamjana d.d. smješteno je u uvali Vela Lamjana u Kalima, na južnoj strani otoka Ugljana. Preseljeno je iz gradske luke u Zadru 1982. godine. U pustoj uvali napravljeno je tada potpuno novo brodogradilište sa svom potrebnom infrastrukturom. Izgradnja brodogradilišta koštala je 30 milijuna USD (ondašnjih, znači sadašnjih minimalno 100 milijuna USD). Otok je prvi put u svojoj povijesti dobio jedan veliki, moderni industrijski objekt u kojem su posla našle stotine otočana. U najboljim danima bilo je zaposleno šest stotina radnika (otprilike pola otočana i pola s kopna) i nekoliko stotina kooperanata.

Za izgradnju brodogradilišta na otoku najzaslužniji je gospodin Hrvoje Maštruko dugogodišnji direktor, a velike zasluge dijeli i gospodin Ivan Paša tadašnji direktor Tankerske plovidbe (tada Jugotanker). Zaslužna je i  kako se to tada zvalo “šira društveno politička zajednica”, koja je u svojoj ideološkoj ograničenosti i “jednoumlju”  otvarala svake godine u zadarskoj regiji prosječno tisuću novih  radnih mjesta. Naime, epidemiolozi bi mogli potvrditi da je tih godina u Zadru vladala jedna rijetka endemska bolest. Zaraženi tom bolešću izgledali su potpuno normalno, jedini vanjski simptom te bolesti bila je ta da su oboljeli  imali velika mu..  , a ta endemska bolest zvala se konsenzus zadarskih političara i gospodarstvenika da novac koji se zaradi u Zadru i ostaje u Zadru. Tako je Tankerska plovidba izgradila brojne turističke kapacitete i po otocima i na kopnu (Turisthotel), vanjsko trgovinsku tvrtku Tankerkomerc i brodogradilište na Ugljanu. Slično je radio i SAS. Uz to se nesebično ulagalo u zdravstvo, sport, obrazovanje, socijalu i kulturu. Hvala im svima što su zaposlili toliko radnika, dali im kruh, mnogima i stanove, omogućili im da školuju djecu … Danas je teško povjerovati da je ta endemska bolest ikad “harala” ovim krajem, potpuno je istrijebljena, a vanjski simptomi su netragom  nestali. Doduše još se ulaže, ali u druge regije (za koje smo mi zadarski boduli i Zadrani općenito zasvagda Filipinci). Ulaže se ondje gdje trenutni gazda kaže.

O danima mukotrpne izgradnje brodogradilišta, razvoja i prosperiteta bi puno više mogli reći drugi, u prvom redu gospodin Maštruko, a ja ću opisati što se događalo od 2000. godine do danas, opisati kratku povijest propasti kakvih je u Zadru na desetke, a u Hrvatskoj na tisuće.

Privatizacija i bankarsko preuzimanje

walter_wolf4U srpnju 2000. godine Hrvatski fond za privatizaciju je prodao većinski paket dionica brodogradilišta, pod posebnim uvjetima, za jednu kunu, poznatom stranom Poduzetniku. Pošto je brodogradilište dobio za jednu kunu, obveza tog Poduzetnika bila je preuzeti  financijske obveze, zadržati postojeće radnike i proizvodnju te osnovati novu tvrtku za proizvodnju brodskih dizalica kako je on sam naveo u ponudi. Preuzimanje firme kreditirala je poznata Banka u stranom vlasništvu, koja je od male regionalne banke u prijateljskoj državi preko noći postala jedna od glavnih banaka u Hrvatskoj, a posebice u Zadru. Očito prema dogovoru Banka je vrlo brzo preuzela dionice brodogradilišta. Poduzetnik je dao intervju tjedniku Nacional (br.422 od 16.12.2003. godine) citat: “Tu sam se s …. Bankom korektno razišao”-  misli na brodogradilište Lamjana. Dok je bio većinski vlasnik brodogradilišta, Poduzetnik je navodno nemilice izvlačio novac iz tvrtke i to preko kreditne kartice (mjesečni računi po 200.000,00 kuna), a navodno i neki krediti za koje je Banka teretila brodogradilište nikad nisu stigli u brodogradilište.

Uglavnom prema ugovoru od 24.09.2002. godine Poduzetnik je većinski paket dionica brodogradilišta prodao Banci za jednu kunu. Pretpostavka je da je cijena ovakva zbog toga što je Banka davala kredite, zalog tog kredita bile su dionice brodogradilišta. Krediti nisu vraćani i Banka je uzela dionice odnosno kupila ih za jednu kunu. Poduzetnik je očito uložio samo svoje ime, jer su krediti ostavljeni brodogradilištu da ih vraća.

U međuvremenu je novoosnovana tvornica za proizvodnju brodskih dizalica CRANE POWER (napravljena u krugu brodogradilišta – obveza iz ugovora Hrvatski fond za privatizaciju – Poduzetnik) odlično profunkcionirala. U prvoj godini postojanja imala je izvoz od oko 1,5 milijuna eura, u drugoj izvoz od 4,5 milijuna eura, a u trećoj godini postojanja sa 35 zaposlenih ostvarila je izvoz od 11 milijuna eura i postala jedna od boljih tvrtki u Hrvatskoj (godišnji izvoz po radniku više od 300.000 eura).

Kapitalizacija pretvorbe

hypo1Dakle, banka je postala vlasnik brodogradilišta i sada je trebala kapitalizirati novac uložen u brodogradilište preko Poduzetnika. Najveću vrijednost brodogradilišta predstavlja atraktivno zemljište na kojem je brodogradilište smješteno. Radi se o 160.000 m² površine kopna i oko 50.000 m² mora. Međutim, problem je što je od toga oko 90.000 m² kopna i 50.000 m² morskog dijela pod državnom koncesijom za brodograđevnu djelatnost. Radi se o luci posebne namjene – brodogradilišnoj luci. Prema značaju za Republiku Hrvatsku luke posebne namjene dijele se na luke od značaja za Republiku Hrvatsku i luke od županijskog značaja. Brodogradilišna luka Lamjana spada u luke od značaja za Republiku Hrvatsku što je vidljivo iz Odluke o koncesiji (Narodne novine br.111/1999.). Ovom odlukom (od 21. listopada 1999. godine) dana je koncesija pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene brodogradilišta Lamjana na rok od 32 godine (do 2031. godine). U odluci dalje stoji:

“Ovlaštenik je dužan gospodarski koristiti luku u skladu sa hrvatskim zakonima i podzakonskim aktima, te je dužan za svaku eventualnu gradnju ili rekonstrukciju na lučkom području u redovnoj proceduri ishoditi suglasnost davatelja koncesije (Vlada Republike Hrvatske), te lokacijsku i građevinsku dozvolu.

Ako dakle banka želi utržiti dionice brodogradilišta (zemljište) uz ekstra profit, mora prostor učiniti atraktivnim potencijalnim ulagačima što znači da mora skinuti brodograđevnu koncesiju i u prostornim planovima prenamijeniti teren za turističku (čitaj apartmani za prodaju) izgradnju, te se riješiti proizvodnje i radnika.

Ali prije nego se je krenulo u to komplicirano skidanje koncesije i prenamjenu, pokušalo se lakšim putem riješiti problem. Ponuđeno je lokalnom brodarskom poduzeću (gore spomenutom) da kupi brodogradilište ovakvo kakvo je. Krenuli su pregovori. Valja primijetiti da u ime Banke pregovore nisu vodili glavni menadžeri iz prijateljske zemlje, već su pregovore vodili lokalni pouzdanici Banke, naši svima poznati dečki. Dobro je počelo, dogovoreni su uvjeti i usuglašena cijena. Izgledalo je da je sve gotovo, ali onda su “naši dečki” rekli: “To je to, toliko dobiva Banka, ali i mi za sebe nešto tražimo, cijena  prava sitnica od milijun dolara u kešu”. Menadžeri brodarske tvrtke (koji su  bili počeli malo uširoko hodati zbog, već zaboravljenih, gore opisanih simptoma) su to s gnušanjem odbili i tako je sve propalo.

Valjalo je stoga, u prodaju brodogradilišta krenuti težim putem, ali o tome u nastavku…..

sljedeći nastavak >

Komentari:

  1. Marin
    08.02.2013 u 12:43

    MATOŠ:”Među narodima mi Hrvati sada
    Jesmo zadnji, robovi bez vlasti,
    Osuđeni pasti i propasti bez časti.
    Domovino moja, tvoje sunce pada,
    Ni umrijeti za te Hrvat snage nema,
    Dok nam stranac, majko, tihu propast sprema.”

  2. Kalee
    08.02.2013 u 12:50

    PRETVORBA I PRIVATIZACIJA
    Tipična hrvatska priča o privatizaciji. Uništi – Privatiziraj – Kapitaliziraj. Strani perači novca, domaći pomagači i bankarski strvinari. Posljedice su vidljive danas i biti će još dugo vrimena. Glavno pitanje je: može li opstati država nastala na kriminalu i može li hrvatski čovjek gledati susjeda koji je sudjelovao u tome?

  3. mareta
    08.02.2013 u 16:49

    Pomorsko dobro ?
    Što je sa pomorskim dobrom. Ovi naši dečki su majstori za krađu pomorskog dobra. Njima ne treba prvi red do mora kad imaju more. Formula: naspi more, izbaci pomorsko dobro pa ziđi.

  4. Bily the kid
    09.02.2013 u 17:57

    Uvik isti igrači. ima li ća kriminala u našoj županiji a da ni Hypo unutra?

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezno popuniti označena polja *

*

*